Željeznički kolodvor i Dravski otok najonečišćeniji u Varaždinu

Željezni?ki kolodvor i Dravski otok najone?iš?enija su mjesta u našem gradu. Pokazali su to rezultati istraživanja provedenog u projektu "Uklanjanje teških metala fitoremedijacijom na podru?ju Varaždina i okolice".

Rezultati projekta predstavljeni su na današnjem predavanju u Županijskoj pala?i, ?ime je Varaždinska Županija obilježila Dan planeta Zemlje. Projekt se provodio tijekom 2013. godine, a metodom fitoremedijacije istraživali su se teški metali u tlu, kao i ?este samonikle biljke na zelenim gradskim površinama koje se redovito kose na podru?ju grada Varaždina, a to su masla?ak, uskolisni trputac i bijela djetelina.

– Fitoremedijacija je metoda ?iš?enja tla od teških metala. Tom metodom istraživali smo koji su to teški metali zastupljeni u tlu u našem gradu. Istraživali smo ukupno 16 postaja, a na osam njih utvrdili smo pove?ane koncentracije teških metala. Što zna?i da su koli?ine teških materijala u tlu iznad maksimalno dopuštenih koli?ina koje su definirane Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednih tla – naglasila je Zvjezdana Stan?i?, docentica Geotehni?kog fakulteta u Varaždinu.

Maksimalne dopuštene vrijednosti tih teških metala u Pravilniku su vrlo stroge s obzirom na to da se radi o poljoprivrednim zemljištima na kojima raste hrana, odnosno vo?e i povr?e. Ova one?iš?enja koja su istražena nisu opasna, a najzaga?enije tlo zabilježeno je na postajama Željezni?ki kolodvor i Dravski otok.

– Ta one?iš?enja nisu opasna, jer se nalaze na površinama na kojima se ništa ne uzgaja. Od svih postaja, najone?iš?enija je ispala postaja Željezni?ki kolodvor Varaždin. Od sedam ispitivanih teških metala, ?ak šest ih je utvr?eno s najvišim vrijednostima. Najopasniji teški metali su kadmij i olovo i baš smo njihova prekora?enja zabilježili na nekim lokacijama. O?ekivali smo da ?e najve?a one?iš?enja biti zabilježena uz ceste, benzinske pumpe, glavne prometnice i raskrš?a, no to se nije pokazalo to?nim. Druga po one?iš?enju bila je postaja na Dravskom "otoku". Tamo nema intenzivnog prometa, ni industrije pa to one?iš?enje pripisujemo poplavnoj vodi. Poznato je u inženjerstvu okoliša da poplavne vode velikih rijeka predstavljaju velike one?iš?iva?e okoliša – istaknula je Stan?i?.

Predstavljeni su i rezultati projekata "O?istimo Ivan?icu od automobilskih olupina" i "?iš?enje korita potoka Bistrice od komunalnog otpada", a predsjednik speleološke udruge Kraševski zviri Tomica Matiši? istaknuo je kako takve akcije imaju sve više efekta.

– U ova dva projekta o?iš?ena je najve?a koli?ina glomaznog otpada na podru?ju centralnog dijela Ivan?ice. Izvadili smo petnaestak tona automobilskih olupina, kamionskih guma i drugog krupnog otpada te dosta velike koli?ine komunalnog otpada koji se nalazio u potocima i prilaznim pritocima tih potoka. Sudjelovalo je osamdesetak volontera, iz udruga s podru?ja Ivanca i Varaždina – rekao je Matiši? te dodao kako je nakon monitoringa utvr?eno da otpada na tim podru?jima više nema, no da još uvijek nažalost postoje ljudi koji sme?e ostavljaju u šumi.