Varaždinski vurmaheri već su u 18. i 19. stoljeću radili raskošne satove

Kvalitetom i obimom najzna?ajniju zbirku satova u Hrvatskoj ?ini više od 400 ku?nih te oko 350 džepnih i ru?nih satova iz fundusa zagreba?kog Muzeja za umjetnost i obrt. Rije? je o kolekciji satova izra?enih u periodu od 17. stolje?a do danas.

Od satova izra?enih u Hrvatskoj ne mogu se zaobi?i radovi Marcusa Gohma, koji je djelovao u Varaždinu u prvim desetlje?ima 19. stolje?a. Njegovi ku?ni satovi imaju stilska obilježja empirea i ranog bidermajera. Urar Marko Gohm je Austrijanac, a postao je varaždinskim gra?aninom 1818. godine. Sa?uvano je nekoliko njegovih satova u spomenutom Muzeju, poput osebujnog portalnog sata s automatima kojeg je Gohm izradio oko 1820. godine.

Bilo ih je i u privatnom posjedu obitelji pokojnog slikara Ivana Rabuzina u Klju?u kod Novog Marofa. No, prvi satovi su u naš kraj stigli još u 18. stolje?u.

Naime, zahvaljuju?i sa?uvanim dokumentima u varaždinskom Državnom Arhivu povjesni?arka Marija Mirkovi? pronašla je još 60-tih godina prošlog stolje?a podatak kako je skupina trgovaca 1774. godine prolazila kroz Varaždin preko posjeda nekog lokalnog grofa. Kao zalog za taj prolaz ostavili su jedan zlatan sat.

Me?utim, kasnije ga trgovci nisu uspjeli otkupiti pa je ostao kod varaždinskog grofa. Da neki varaždinski gra?ani ve? u to vrijeme posjeduju satove, govore i pojedini testamenti kojima ih vlasnici ostavljaju potomcima i rodbini u naslje?e.

Sre?om, u zbirci MUO sa?uvan je i sat sa signaturom još jednog varaždinskog „vurmahera“ koji je djelovao sredinom 19. stolje?a. Rije? je o uraru Joannesu Kuchanicku (Ku?ini?u) koji postaje gra?anin Varaždina 1846. godine. Vjerojatno je kod njega izu?io zanat Joseph Zechl, za kojeg u dokumentima iz 1868. godine tako?er stoji zapisano da je Varaždinac. Potonji je u našem gradu uz urarsku imao i zlatarsku radnju.

U plejadu starih varaždinskih urara, majstora svog zanata, treba ubrojiti još Georga (Juraja) Glintza koji je u našem gradu djelovao u drugoj polovici 18. stolje?a.