Varaždinska skloništa mogla bi postati društveno korisni objekti

Javna skloništa na podru?ju grada Varaždina mogla bi postati društveno korisni objekti, a time ujedno biti i adaptirana za slu?aj nepogode, tvrde pokreta?i inicijative.

Na podru?ju Varaždina postoji 14 javnih skloništa s približnim kapacitetom prihvata od ?etiri tisu?e ljudi, a uz to još 24 skloništa u vlasništvu pravnih osoba poput nekih javnih ustanova, tvornica, bolnica ili škola.

Javna skloništa u vlasništvu su lokalne samouprave i ve?ina tih skloništa nije u uporabnom stanju. Sre?om, odre?ena sredstva odvajaju se za njihovo minimalno i elementarno održavanje.

Adaptirati skloništa u društveno korisne objekte

Nedavno je pokrenuta gra?anska inicijativa za rješavanje problema funkcioniranja atomskih skloništa, ?ime bi se sadašnji napušteni objekti pretvorili u društveno korisne prostore, a ujedno i adaptirali za slu?aj eventualne nepogode.

- O?ito je kako smo nedovoljno pripremljeni za slu?aj elementarne katastrofe  poput potresa. Skloništa nisu dovoljno održavana i snabdjevena sredstvima za sklanjanje ve?ega broja ljudi na duže razdoblje - rekao je Stjepan Bomeštar, predsjednik varaždinskog ogranka Hrvatskih laburista – stranke rada koja je pokrenula inicijativu za projekt obnove i prenamjene atomskih skloništa.

Bomeštar kaže da ni gra?ani nisu dovoljno educirani i upu?eni na nužno postupanje u slu?aju katastrofe. Mjesni odbori mogu pomo?i u organiziranju promotivnih i edukacijskih akcija za gra?anstvo.

- Spremni smo tako?er poduprijeti projekt adaptacije ili prenamjene atomskih skloništa koji bi sada zapuštene prostore pretvorio u korisne objekte poput klubova, specifi?nih proizvodnih pogona ili skladišta - kaže Bomeštar.

Adaptacija financirana iz fondova EU

4. Osnovna škola u Varaždinu dobar je primjer prenamjene atomskog skloništa.  U adaptiranih stotinjak kvadrata premjestili su svoje knjižno blago. Osim prostora za posudbu i ?itanje, ure?ena je i multimedijska dvorana.

Prema zakonskoj obvezi, škola spremna u roku od 24 sata knjižnicu pretvoriti u klasi?no podzemno sklonište. Nažalost, osim 4. OŠ i nekih privatnih poduze?a, nema primjera sli?ne poduzetnosti.

- U Europi postoji dosta primjera funkcionalne prilagodbe atomskih skloništa u mirnodopske svrhe. Valja naglasiti da te prilagodbe iziskuju sredstva daleko ve?a nego što si ih lokalne samouprave mogu priuštiti pa stoga ne ?udi da su i u jednoj imu?noj Švedskoj ti projekti financirani iz fondova EU. Dobro razra?en projekt preduvjet je dobivanja sredstava, a za dobar projekt potrebna nam je potpora grada kao i privatnih investitora - tvrdi Antonija Bogadi, arhitektica i ?lanica tima koji je postao poznat po projektima samoodrživoga naselja i prenamjene bivše vojarne u Optujskoj ulici.

?etrnaest javnih skloništa u Varaždinu

Ljubaznoš?u zaposlenika Upravnoga odjela za op?e poslove grada Varaždina omogu?en nam je uvid u popis javnih skloništa. Na podru?ju grada postoji 14 javnih skloništa s približnim kapacitetom prihvata od 4000 ljudi plus još 24 skloništa u vlasništvu pravnih osoba poput nekih javnih ustanova, tvornica, bolnica ili škola.

Javna skloništa u vlasništvu su lokalne samouprave i kao što se moglo pretpostaviti – ve?ina tih skloništa nije u uporabnom stanju. Sre?om, odre?ena sredstva odvajaju se za njihovo minimalno i elementarno održavanje.

Izvana gledana, ve?ina javnih skloništa izgleda jadno i zapušteno, bez ikakve svrhe i koristi za gra?anstvo koje je nekada odvajalo velike novce za njihovu gradnju i održavanje. Gradnja atomskoga skloništa optere?ivala je i do 40% cijenu gradnje objekta u sklopu kojeg bi se nalazilo.

Sklonište u Trakoš?anskoj jedno od ure?enijih

Obišli smo atomsko sklonište u Trakoš?anskoj ulici koje slovi kao jedno od ure?enijih na podru?ju grada. Ve?i dio skloništa sada se koristi kao javna garaža, a dio prostora koristi Crveni križ za svoje skladište.

Sklonište ima dvostruku ventilaciju i pruža privremeno uto?ište za oko 400 ljudi. Filteri i dihtunzi se redovito mijenjaju, no situacija s ležajevima nije dobra.

Nedostaje i popratne opreme tako da u slu?aju radijacije sklonište ne može biti funkcionalno duže od sedam dana. Situacija s ostalim skloništima još je gora.

Predrag Daraboš