USKOK ima dokaze i protiv drugih farmaceutskih tvrtki! Zašto onda Farmal?

Više od 800 stranica optužnice, 365 optuženih, rezultati su to istrage u aferi Hipokrat koja je započela prije više od godinu dana. Prvooptuženi je Dražen Dedi, bivši predsjednik Uprave Farmala, a optužnica je podignuta i protiv same tvrtke.

Također, optuženo je i 29 bivših radnika i članova Uprave te ludbreške tvrtke, a postupak se vodi i protiv tristotinjak liječnika.
Riječ je o najvećoj optužnici u hrvatskoj povijesti.
Iako je afera Hipokrat podignuta na najvišu razinu, u medijima je predstavljana kao jedna od najvećih antikorupcijskih akcija, a u svemu tome u pojedinim je medijima Farmal od male tvrtke, koja sad broji jedva 70 radnika, postao farmaceutski gigant, u cijelom tom slučaju ostaje dosta otvorenih pitanja.

Kako i zašto su točno USKOK-ovi istražitelji "iščupali" malu ludbrešku farmaceutsku tvrtku kao primjer korupcije u zdravstvenom sustavu i kako je Dražen Dedi preko noći postao zločinac, te zašto su skupa putovanja koja je liječnicima plaćao Farmal (ali i druge farmaceutske tvrtke) dekriminalizirana, a liječnicima se na teret optužnice stavljaju i bonovi od nekoliko stotina kuna, samo su neka od pitanja.

Pod istragom 900 liječnika, većina se nagodila.

Dražena Dedija i ostale bivše radnike ludbreške farmaceutske tvrtke tereti se, naime, da su nudili i plaćali mito liječnicima opće prakse da bi oni pacijentima pripisivali Farmalove lijekove.
Da podsjetimo, bivši predsjednik Uprave Farmala Dražen Dedi priveden je u studenom prošle godine, a tada je uhićena i cijela Uprava te tvrtke, kao i terenski radnici. U istrazi afere Hipokrat bilo je obuhvaćeno više stotina liječnika. No, u međuvremenu je sklopljen i velik broj nagodbi s liječnicima opće prakse.
Kako doznajemo, na popisu je bilo oko 900 liječnika, no optužnica je podignuta samo protiv onih za koje su USKOK-ovi istražitelji bili sigurni da su dokazni materijali "ziher".
Dakle, u optužnicu nisu uvrštena razna putovanja, odnosno kongresi, koje je liječnicima plaćao Farmal. Možda upravo zato jer je i ministar zdravlja Ostojić putovao na kongrese koje su plaćale farmaceutske tvrtke?
Vodi se, naime, postupak protiv liječnika koji su od Farmala primali bonove, u vrijednosti od nekoliko stotina kuna, pa do nekoliko desetaka tisuća kuna.

Borba s farmaceutskim divovima

Farmal se farmaceutskim poslom počeo baviti još devedesetih, a nastao je iz tvornice pletenih košara Razvitak. Ta je tvrtka jedna od rijetkih koja je provela uspješnu privatizaciju, ali zbog konkurencije početak nije bio ni malo lagan.
Iz Farmala često su se čule žalopoljke kako ih farmaceutski divovi gaze zbog monopola. Nakon što se u posao uključio Miljenko Borščak, vlasnik varaždinskog Bomarka, koji je uložio svoj novac, a Dedi je doveo partnera, multinacionalku BASF, Farmalu je promet narastao 30 puta.
Tako je Farmal jačao poziciju na tržištu, a pred dvije godine njemački Dermapharm preuzeo je tu farmaceutsku ludbrešku tvrtku.
Snizili cijene lijekova na tržištu
Unatoč naglom usponu, Farmal je držao svega dva posto tržišta lijekova u Hrvatskoj. No, utjecaj im je sve više rastao. To dokazuje i činjenica da su uspjeli smanjiti cijene lijekova na tržištu. Možda je upravo to smetalo konkurentskim tvrtkama, odnosno jakom lobiju? Zanimljivo je da je HZZO donio odredbu da liječnici moraju pripisivati najjeftinije generičke lijekove, a najjeftiniji lijekovi bili su upravo Farmalovi. Dakle, s jedne strane HZZO traži od liječnika da štede na način da pripisuju jeftinije lijekove, a s druge strane na kraju je kažnjena farmaceutska tvrtka koja je takve lijekove plasirala na tržište.

Plaćali porez, prošli sve inspekcije...

Iako Farmal zasigurno nije izmislio nagrađivanje liječnika, bonove, putovanja i kongrese, vjerojatno su među rijetkima koji su uredno plaćali porez na te sporne nagrade liječnicima. Pošto su dokumentirali svaki bon i svaki kongres koji su platili, istražiteljima su uvelike olakšali posao. Prema izvoru koji je dobro upoznat sa stanjem u Farmalu prije istrage, u tvrtki nikad ništa nisu skrivali.
- Kad bi došla neka inspekcija, Farmal su uzimali kao pozitivan primjer, a sigurno ne bi dobili ni kredit od banke da se ikad išta posumnjalo. Osim toga, prošli su i kontrolu Porezne uprave i uvijek je sve bilo čisto. Farmal je imao više od 150 radnika, od kojih većina visokoobrazovanih. Htjeli su izgraditi još jedno skladište, širiti proizvodnju, ulagati... A onda istraga, zatim smanjenje broja radnika - rekao je naš izvor.
Dražen Dedi pak nije bio jedan od onih direktora koji bi se okolo vozili skupocijenim automobilima. Naprotiv, njegovi bivši suradnici potvrđuju kako mu je oduvijek na prvom mjestu bila tvrtka. Također, nema ni nekretnine diljem Hrvatske, kao neki menadžeri, on je do nedavno plaćao kredit za stan u Varaždinu.

Samo 3 posto? Drugi nude 10!
Prema našim saznanjima, tijekom istrage USKOK je dobio i dovoljno ‘’materijala’’ da se barem pojavi sumnja kako je većina farmaceutskih tvrtki funkcionirala na način kao i Farmal. To dokazuju prvenstveno iskazi svjedoka, odnosno liječnika i djelatnika Farmala.
U moru takvih dokaza postoji i jedan zapis telefonskog razgovora jednog bivšeg Farmalovog djelatnika i jednog liječnika. Taj razgovor samo ilustrira stanje na tržištu lijekova. Tijek razgovora ide otprilike ovako:
Farmalov djelatnik liječniku: Provizija je tri posto na prodaju lijekova.
Liječnik: Samo tri posto, ovi drugi nude 10 posto.
(op.a Ime tvrtke koju je liječnik spomenuo u telefonskom razgovoru namjerno nismo spominjeli jer smatramo da bi odgovorne institucije trebale brinuti o dokaznim materijalima). Doduše, da bi insistucije trebale raditi svoj posao, jedna je od najizgovorenijih floskula u prošloj godini, spominjali su je svi, od premijera, predsjednika, ministara, pa do čelnika oporbe. No, je li uistinu tako?
Što se tiče nagodbi USKOK-a i liječnika, optuženima je obećano kako neće izgubiti licence ukoliko budu surađivali. Odnosno, državno odvjetništvo uputit će prijedlog liječničkoj Komori da optuženim liječnicima ne oduzme licence. No, pitanje je hoće li prijedlog biti odobren. Zamislite sad da nekoliko stotina liječnika ostane bez licenci, među njima i liječnici iz naše županije. A zamislite što bi tek bilo da se pokrenu istrage i protiv drugih farmaceutskih tvrtki i liječnika koji pripisuju njihove lijekove.
Ako je nešto ustaljena praksa, kao što je u ovom primjeru nagrađivanje liječnika, je li to onda zločin? Ovdje ne govorimo o činjenici je li to moralno ili nije. Problem je što je borba protiv korupcije ilustrirana na jednoj maloj ludbreškoj tvrtki.

Novi val otkaza u Farmalu

Ta je mala ludbreška tvrtka prije istrage imala 150 radnika, sad ih ima 70, a prema našim saznanjima, slijedi novi val otkaza.
I koja je točno poruka cijelog ovog slučaja? Je li spriječena korupcija? Je li optužnica rezultirala time da liječnici više ne dobivaju bonove od drugih farmaceutskih tvrtki? Što je točno dobro u tome da su u lisicama vodili djevojke koje imaju nešto više od 20 godina, koje su u farmalu radile svega nekoliko mjeseci prije istrage i koje su samo obavljale zadatke identične onima koje obavljaju trgovački putnici u drugim farmaceutskim tvrtkama?
S druge strane, farmaceutske tvrtke liječnicima plaćaju i kongrese, koji zaista i jesu edukativni. Zar ne bi takve kongrese trebala plaćati država? To bi značilo da farmaceutske tvrtke na neki način i potpomažu zdravstvo koje je ionako u rasulu, a dokaz tome je i štrajk liječnika.
U javnosti se osuđuju liječnici koji putuju na račun Farmala, a kad putuje ministar zdravlja Ostojić, to onda više nije u kategoriji zločina?
I kome je opet načinjena najveća šteta? Maloj tvrtki koja je bila na vrhuncu i radnicima koji su nakon pokretanja ostali bez posla. Jer, liječnici se i dalje nagrađuju, a u farmaceutskim tvrtkama to zovu promocijom.
I dok je Dražen Dedi bio u zatvori zbog sumnje u zlouporabu položaja, direktori velikih farmaceutskih tvrtki dobivali su nagrade za životno djelo i razna priznanja. A Farmal je samo slijedio ono što rade i svi drugi.

Zapisi Farmalovih radnika: Konkurentske tvrtke liječnicima poklanjale mobitele, računala, novac...

Kako bi se uskladili s tržištem, kako doznajemo, Farmalovi su radnici, odnosno trgovački putnici, vodili zapisnike o nagradama koje su konkurentske tvrtke davale liječnicima.
U jednom od tih zapisnika, koji je vođen od 2010. pa do 2012. godine, vidljivo je da su velike farmaceutske tvrtke također davale pozamašne poklone liječnicima. Zapisnici su nastali na terenu.
Tako je jedna velika farmaceutska tvrtka za 50 novih pacijenata kojima su pripisivali njihove lijekove, liječnici nagrađivani sa 5 tisuća kuna, a ista tvrtka poklanjala je liječnicima i prijenosna računala.
Bilo je tu i nagrada poput isplata od 10-12 posto provizije od prodanih lijekova, a novac je liječnicima isplaćivan na privatne račune.
Također, farmaceutske tvrtke nagrađivale su i putovanjima, poput onih u Jordan, Andaluziju... Uvjet je bio pripisati unaprijed određen broj lijekova pacijentima.

Blagdanska optužnica za poboljšanje godišnje statistike USKOK-a i DORH-a?

USKOK je optužnicu objavio u večernjim satima dan nakon Štefanja, prigodno za kraj godine. Zanimljivo je da su se sve velike afere odvijale upravo krajem godine. Navodno je USKOK-ovim istražiteljima i sam Mladen Bajić zamjerio zašto optužnica nije podignuta već najesen, ako je već bilo dokaza. No, ostaje nepoznanica zašto je optužen samo Farmal i bivša uprava tvrtke, te liječnici koji su od farmala primali poklone. Zašto, ako se već krenulo u navodnu borbu protiv korupcije u zdravstvenom sustavu, ta borba nije išla do kraja.
S druge strane, da se zaista krenulo u raščišćavanje svih procesa u zdravstvenom sustavu, pitanje je koliko bi liječnika uopće ostalo raditi i bi li ostala ijedna farmaceutska tvrtka koja je "čista".

Farmaceutski gigant GlaxoSmithKline više neće plaćati doktorima za promociju

Britanska farmaceutska kompanija GlaxoSmithKline obustavila je praksu honoriranja liječnika u promoviraju njihovih proizvoda, a uskoro namjeravaju i ukinuti isplaćivanje bonusa po broju propisanih liječničkih recepata, objavili su nedavno svjetski mediji.
Odustajanje od uvriježene prakse na kojoj danas počiva promocija i prodaja farmaceutskih proizvoda, a koje su kritizirane zbog sukoba interesa, potvrdio je izvršni direktor kompanije Andrew Witty, objavio je New York Times.
Iako se na ovaj korak za sada odlučio samo GlaxoSmithKline, postoje i druge farmaceutske kompanije koje razmišljaju o takvom potezu. Potvrdio je to nadglednik operacije u kompaniji ZS Associates Pratap Khedkar koji procjenjuje da bi do sljedeće jeseni još nekoliko farmaceutskih kompanija moglo prigrliti praksi koju pokušava uvesti GlaxoSmithKline. Da je nagrađivanje liječnika ustaljena praksa, ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijelom svijetu, dokazuje i činjenica da tvrtke poput GlaxoSmithKlinea o tome govore i javno.

Vrhovni sud Njemačke: Nagrađivanje liječnika nije mito

Vrhovni sud Savezne Republike Njemačke donio je 2012. godine odluku kako nagrađivanje liječnika nije mito.
- Liječnici ne čine kazneno djelo ako od farmaceutskih tvrtki za propisivanje lijekova primaju prednosti (nagrade). Istovremeno otpada i kažnjivost suradnika farmaceutskih tvrtki radi podmitljivosti u poslovnom prometu. Liječnik privatne prakse ne nastupa kao nositelj službe. Liječnik sa privatnom liječničkom ordinacijom nije ni zaposlenik, a ni nositelj javne službe - stoji u presudi.

Tekst je prenesen iz Tjednika eVaraždin koji je izašao 3. siječnja.