Svjetski dan nepušenja: Od duhanskog dima godišnje umire 14.000 Hrvata

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 31. svibnja obilježava kao Svjetski dan nepušenja još od 1987. godine, povodom kojeg se širom svijeta održavaju preventivne aktivnosti radi suzbijanja pušenja kao glavnog izbježivog čimbenika rizika za nastanak brojnih bolesti.

Ove godine vodeća tema je: Zaustavite utjecaj duhanske industrije! To je prilika da se istaknu određene poruke o kontroli duhana i promicanju poštivanja Okvirne konvencije o kontroli duhana (WHO) i spriječi sve agresivnije pokušaje onemogućavanja primjene ove konvencije od strane duhanske industrije.

U svijetu svake godine od zdravstvenih posljedica uzrokovanih pušenjem umire gotovo šest milijuna ljudi, od čega je više od 600 tisuća izloženo pasivnom pušenju. Danas više nema sumnje da je pasivno pušenje vrlo opasno i štetno za zdravlje. Uzrokuje zloćudne bolesti, mnoge ozbiljne respiratorne i kardiovaskularne bolesti, kako u odraslih osoba tako i u djece te često dovodi do prijevremene smrti, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija.

Ukoliko se ne dogode neke drastične promjene u populariziranju prestanka pušenja, procjenjuje se da će do 2030. godine zbog posljedica pušenja umirati osam milijuna ljudi godišnje!

Na temelju te spoznaje u razvijenim zemljama broj pušača se smanjuje, no u Hrvatskoj je pušenje i dalje velik javnozdravstveni problem koji zahtijeva pažnju.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj od posljedica pušenja godišnje umire oko 14.000 ljudi. Sa svakim dimom cigarete u tijelo se unosi 4000 raznih kemikalija, od kojih je tristotinjak pouzdano kancerogeno.

Trovanju je najizloženiji dišni sustav, ali nema zapravo ni jednog organa ili sustava organa koji je pošteđen negativnog utjecaja duhanskog dima. Nakon malignih, kardiovaskularne bolesti druge su na ljestvici smrtnosti od pušenja.

Treće su cerebrovaskularne bolesti. Samo od karcinoma pluća, čiji je izravan uzročnik pušenje, godišnje u Hrvatskoj umire više od dvije tisuće ljudi. Oko 20 posto pušača obolijeva od KOPB-a (kronične opstruktivne plućne bolesti), zbog izravnog kemijskog djelovanja duhana na strukturu pluća.

Bolest je progresivna, bolesnici u prosjeku žive samo pet godina nakon njezine pojave, lijekovi u kasnijoj fazi više ne pomažu. Pedeset posto ljudi koji puše tri kutije cigareta dnevno nakon pedesete godine života obolijevaju od karcinoma pluća.

Nema organa u tijelu koji nije pogođen lošim efektima pušenja, s tim da se rizici izazvani pušenjem progresivno povećavaju s brojem popušenih cigareta. Onaj tko puši 20 cigareta dnevno nije dvostruko ugroženiji od onoga koji puši deset, već četiri puta više. Tko puši 30 cigareta, ugroženiji je osam puta više itd.

Izvor: ZZJZ dr. Andrija Štampar