Pepelnica, plamenjača i siva plijesan i dalje prijete vinogradima

Prije 13 dana upu?ena je preporuka o ?etvrtoj zaštiti vinograda nakon cvatnje, a zbog ovogodišnjih specifi?nih meteoroloških uvjeta Poljoprivredna savjetodavna služba ve? upu?uje preporuku za peto usmjereno tretiranje vinograda nakon cvatnje.

Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura ve?ih od 10ºC mjereno na lokalitetu Orehov?ak u Železnoj Gori od po?etka mjeseca travnja do dana 24. srpnja o.g. sumirano je 770ºC, što je manje nego u istom razdoblju prethodne tri sezone, ali je ipak zapo?elo dozrijevanje grož?a ranijih epoha dozrijevanja (to je primjerice bilo vidljivo ve? 25. srpnja o.g. na vinskoj sorti pinot sivi lokalitet Trnov?ak– promjenom boje kožice boba ili "šara")!

Od posljednje smo upute za zaštitu vinograda zabilježili vrlo promjenljivo vremensko razdoblje. Najprije su u danima od 16.-20. srpnja zabilježeni vrlo vru?i i sparni dani s najvišim dnevnim temperaturama izmjerenim na lokalitetu Trnov?ak (op?ina Štrigova, mjerni ure?aj "iMetos" u vinskoj sorti rajnski rizling) u rasponu od +29,7°C do +31,8°C! Naknadno smo tijekom 6 kišnih dana ukupno izmjerili 32,2 mm padalina, vlaženje liš?a u zoni grož?a je u istom razdoblju iznosilo 3.640 minuta! Vlažnost zraka je pritom vrlo visoka i naj?eš?e je njena prosje?na dnevna vrijednost u spomenutom razdoblju bila izme?u 80 i 100 %!

U takvim smo uvjetima zabilježili vrlo povoljne uvjete za razvoj tri najopasnije bolesti vinove loze: pepelnice (Erysiphe necator), plamenja?e (Plasmopara viticola) i rane pojave sive plijesni (Botrytis cinerea). U poljskom mikro-pokusu Savjetodavne službe iz ?akovca na lokalitetu Vu?etinec (vinskoj sorti moslavac bijeli ili šipon) tijekom ju?erašnjeg je dana od pepelnice bilo uništeno gotovo 100 % netretiranog grož?a, a od kasne plamenja?e je zaraza netretiranog grož?a u posljednjih 13 dana udvostru?ena, te je zbog oborina zabilježenih izme?u 8.-11. srpnja o.g. sa prosje?nih 30 % porasla na 60-65 %.

Ranija pojava sive plijesni (Botrytis) (tzv. "zelena plijesan") je primije?ena ve? dana 17. srpnja o.g. na vinskoj sorti rajnski rizling kao posljedica nekroze peteljkovine! Tako?er, ja?a pojava ove bolesti je mogu?a u vinogradima gdje nije kvalitetno suzbijanja druga generacija pepeljastog grož?anog moljca u dva preporu?ena termina: krajem mjeseca lipnja o.g. i 12-14 dana nakon toga – najkasnije u prvom tjednu ili po?etkom druge dekade mjeseca srpnja o.g.! Leptiri grož?anih moljaca (Lobesia botrana) drugog ili ljetnog pokoljenja su na pra?enim lokalitetima (Orehov?ak, Sv.Urban, Trnov?ak) bili "aktivni" u razdoblju od 21. lipnja do 25. srpnja o.g.! Stoga je njihovo suzbijanje trebalo provoditi u spomenuta dva navrata!

Toplo, kišovito i sparno razdoblje u narednim danima (o?ekujemo nove oborine uz raspon dnevnih temperatura izme?u +24° i +27°C) još ?e uvijek pogodovati razvoju kasne plamenja?e na liš?u i kasne pepelnice grož?a u slabije zašti?enim nasadima, a ranijih smo sezona ovu pojavu naro?ito bilježili na dominantnim sortama kasnije epohe dozrijevanja, npr. moslavac ili šipon, rajnski rizling, pa ?ak i na graševini.

U zadnjim mjerama zaštite vinogradarima protiv plamenja?e (Plasmopara viticola) preporu?ujemo zbog kra?e karence za vinske sorte 21 dan pripravak Mildicut SC u prosje?noj koli?ini 3-3,5 lit./ha. U posljednjoj smo preporuci protiv plamenja?e preporu?ili kombinirane fungicide sa naglašenim sadržajem folpeta ili bakra. Naglašavamo da je u ve?ini zapadno-europskih vinogradarskih regija primjena bakra u integriranoj proizvodnji grož?a ograni?ena na najviše 3-4 kg ?iste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone, odnosno dopuštene su dvije primjene bakarnih fungicida u prosje?nim koli?inama! Ukoliko iste nisu korištene mogu?e je pripravku protiv plamenja?e Mildicut SC dodati manju koli?inu nekog pojedina?nog bakarnog fungicida (npr. Neoram WG, Cuprablau-Z i sli?no), naro?ito na vinskim sortama kasne epohe dozrijevanja planirane za kasnije rokove berbe! Karenca bakarnim pripravcima za vinske sorte grož?a u našoj zemlji iznosi 35 dana.

Protiv pepelnice grož?a (Erysiphe necator) preporu?ujemo korištenje sumpornih fungicida i pripravak Cantus DF (djelatna tvar boskalid – vidi Tablicu 1.) koji pored sive plijesni u?inkovito suzbija i pepelnicu! Propisana karenca sumpornih fungicida u našoj zemlji za vinske sorte grož?a iznosi 35 dana.

VAŽNO: Ve?ina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grož?a, zbog mogu?eg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju!

U pravilu struka po?etkom stadija dozrijevanja grož?a (promjena boje ili "šara") preporu?uje obaviti preventivnu zaštitu samo zone grož?a specifi?nim pripravcima protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) (tzv. botriticidi).

Najviše dopuštene koli?ine ostataka kemijskih sredstva za zaštitu bilja (MRL = engl. maximum residue limit) na grož?u u vrijeme berbe su propisane zakonom. Odre?uju se na temelju brojnih poljskih pokusa u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom, a postavljene MRL vrijednosti ostataka SZB prvenstveno ovise o tome kojoj generaciji ili skupini doti?na sredstva pripadaju. Pri njihovoj primjeni uvijek govorimo o karencama, odnosno o razdoblju u danima koje mora pro?i od zadnje aplikacije sredstva do trenutka ubiranja ili žetve biljnih proizvoda. Naknadni ostaci kemijskih sredstva koje analiti?kim metodama možemo dokazati u moštu i vinu su ovisni od koncentracije (koli?ine) korištenog sredstva, razdoblja koje pro?e od njegove primjene (prskanja) do berbe grož?a i meteoroloških uvjeta u tom razdoblju.

Novija istraživanja ostataka botriticida iz skupine dikarboksimida (Kidan SC) i skupine anilinopirimidina & fenpirola (Mythos SC, Switch WG) tijekom razdoblja 2002.-2004. godine su pokazala da su njihovi ostaci na grož?u bili najmanji tijekom sušne i vrlo vru?e 2003., što samo potvr?uje da su ovi pripravci bolje osjetljivi na visoke temperature i štetno UV zra?enje nego na ispiranje oborinama zabilježenim 2002. i 2004. godine. Pritom su ostaci iprodiona (Kidan),te fludioksonila i ciprodinila (Switch) u grož?u bili zna?ajno manji od literaturnih podataka, a ostaci pirimetanila (Mythos) nešto ve?i od o?ekivanih vrijednosti. Premda spadaju u istu skupinu anilinopirimidina po?etna koncentracija ciprodinila ( u pripravcima Chorus i Switch) se umanji za polovicu ve? 12 dana nakon aplikacije, dok je pirimetanilu za isto potrebno ?ak 57 dana!

Stoga pirimetanil u našoj zemlji ima za vinske sorte grož?a ima novu – "produljenu" karencu (sada 28 dana, a ranije 21 dan). U Njema?koj je primjerice iz tih razloga pirimetanil dopušteno u vinogradima koristiti samo jednom tijekom sezone!