Hoće li cijene zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta uništiti OPG-ove?

Stjepan Bistrović, predsjednik Županijskog saveza poljoprivrednih udruga Varaždinske županije, danas je u Varaždinu održao konferenciju za medije na kojoj je govorio o kriterijima za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske te modelima potpora u poljoprivredi.

Za područje Općine Cestica,23. srpnja raspisan je natječaj za zakup državnog zemljišta površine oko 35 ha za OPG-ove.

- Već sam reagirao kad je takav natječaj bio raspisan za područje općine Sračinec. Tamo se nekoliko OPG-ova borilo da bi došli do tog zemljišta i plaćali hektar oko 1 600 kuna godišnje. A nakon toga je stočar iz Varaždina direktnom koncesijom dobio 100 ha za oko 500 kuna po hektaru. Konkurentnost malih OPG-ova je već u startu kod dodjele zemlje i plaćanja upitna. Pogoduje se velikima. Isto takav je nedavno raspisani natječaj za općinu Cestica - kazao je Bistrović.

Javni poziv je raspisan za čestice koje su redovito obrađivane, kazao je Bistrović, i dodao da je on također imao u zakupu 11 ha od tog zemljišta za što je uredno plaćao. Bistrović je inače veliki uzgajivač krava te proizvođač i prerađivač mlijeka, a također je i član Općinskog vijeća Općine Cestica.

- Što se tiče nekih tehnoloških cjelina zemljišta one su krivo upisane - veće nego što jesu - i kao takve za njih je raspisan javni poziv. Informirao sam o tome naše Ministarstvo poljoprivrede i rečeno mi je da će to biti ispravljeno, ali još se ništa nije dogodilo. Također, rečeno mi je da je to pripremala Općina Cestica, a u Općini su mi rekli da su to radili u nadležnom ministarstvu. Ja kao poljoprivredni proizvođač ne mogu doći do prave istine. Ako izračunamo koliko će stajati zakup, bit će to minimalno oko 1 200 kuna po hektaru. Nerentabilnost se već sada polako osjeća u poljoprivredi. Cijena repromaterijala raste, a poljoprivrednih proizvoda pada i predviđam da će to zemljište ponovo ići u zakup - objasnio je Bistrović.

Kao jedan od važnijih problema Bistrović ističe nelogično spajanje čestica u tehnološke cjeline, a to pripisuje propustu da ljudi iz ministarstva ne izlaze na teren.

- Ne znam je li za to krivo ministarstvo ili Općina Cestica koja šalje institucijama krive informacije - rekao je Bistrović, te dodao da bi čestice trebalo objedinjavati, a ne dijeliti ih.

Bistrović je također istaknuo da za zemljište Varaždinke u Cestici, koje nije obrađivano šest godina, površine 70 ha, nije sada raspisan javni poziv te dodaje da je dobio objašnjenje da je razlog tome što je to obraslo u korov pa se zemljištu mora umanjiti vrijednost.

- Smatram da će to zemljište opet biti dano nekome velikom. Ne znam jesu li djelatnici ministarstva namjerno o Varaždinki obmanuti od Upravnog odjela Općine Cestica. Općina je loše brinula o tom zemljištu. Da su ga samo dali izmalčirati za njega bi se mogao raspisati natječaj. Isto je s vinogradima koji godinama nisu obrađivani, a ministarstvu je prezentirano da na zemljištu nema ništa - tvrdi Bistrović.

Bistrović se dotaknuo i teme poticaja, a smatra da model kakav prezentira Ministarstvo poljoprivrede nema niti jedna zemlja Europske unije.

- Mi ćemo poticati mala gospodarstva s 3 000 do 5 000 kuna, a ona neće morati podnositi izvješća što rade i da li nešto uzgajaju. Na primjer, Splitsko-dalmatinska županija ima 68 000 OPG-ova, pa kad se to zbroji s iznosom poticaja od 3 000 do 5 000 kuna jasno je da se time kupuje socijalni mir, a ne razvija se konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava. Niti jedna naša vlada do sad nije razdvojila komercijalna poljoprivredna gospodarstva od hobista. To će na Hrvatsku ostaviti dugoročne posljedice koje se neće moći sanirati. Oni koji se bave komercijalnom poljoprivredom zasigurno će zatvarati svoje OPG-ovee. Priča da će zemljište u EU imati visoku cijenu u Hrvatskoj se neće dogoditi jer su zemljišta nesređena imovinsko-pravno što isto utječe na dobivanje poticaja. Sređivanje papira će u našoj državi sigurno trajati još desetak godina. To smo trebali sređivati "jučer" - rekao je Bistrović.