Donosimo savjete stručnjaka kako suzbiti širenje šimširovog moljca

Objavljeno: 27.07.2014. 10:00

Zadnja izmjena: 13.01.2016. 07:19

Po?etkom druge dekade mjeseca travnja upu?ena je preporuka o suzbijanju najvažnijih nametnika šimšira (Buxus spp.), prvenstveno mišice šiškarice i šimširovog moljca.

Naime, tih je dana s više lokaliteta u ?akovcu i okolici dojavljena masovnija pojava novijeg nametnika ukrasnim šimšira – šimširovog moljca (Cydalima perspectalis). Naknadno, smo ovog nametnika pronalazili i na drugim lokalitetima u Me?imurskoj i Varaždiskoj županiji. U proteklih je tjedan dana ponovno postavljeno više upita sa razli?itih lokaliteta o mogu?nostima kemijskog suzbijanja šimširova moljca.

Šimširov moljac (Cydalima perspectalis) je strana invazivna vrsta podrijetlom iz Azije (Kina, Koreja, Japan), koja je u Europi prvi puta registrirana 2006. godine (Njema?ka), a vrlo je štetna jer može uzrokovati potpunu defolijaciju ili gubitak liš?a šimšira.

Leptiri šimširovog moljca imaju raspon bjelkastih krila sme?eg ruba do 4 cm. Jaja odlažu na donju stranu šimširovog liš?a. Mlade gusjenice su zeleno-žute boje sa crnom glavom, dok odrasle gusjenice postaju zelene i imaju karakteristi?ne debele crne i tanke bijele pruge po sebi sa crnim to?kama na le?noj strani. Narastu do 4 cm. Kukulje se skrive u kokonu sa?injenom od svilenih niti izme?u listova i gran?ica šimšira. Gusjenice su vrlo proždrljive, samo jedna za svog razvoja može pojesti do 45 listova, a na jednom grmu ih može biti i nekoliko stotina. Stoga je "golobrst" (gubitak liš?a) uz svilene niti koje zapredaju napadnute gran?ice šimšira prvi znak temeljem kojeg "sumnjamo" da je prisutan moljac, a ne neki drugi nametnik.

Ekološki najprihvatljiviji na?in je mehani?ko uklanjanje zapredaka u kojima gusjenica prezimljava preko zime - preporu?uje se njihovo odrezivanje i spaljivanje kako bi se sprije?io razvoj novog pokoljenja rano u prolje?e. Štetnik se može kemijski suzbijati primjenom insekticida, a budu?i za "novog" nametnika još nemamo službeno registrirane insekticide, u tablici navodimo one djelatne tvari koje su u našoj zemlji registrirani u ukrasnom bilju istablima (trajnicama) protiv nekih drugih neželjenih organizama.

Pritom su najprihvatljivije one djelatne tvari koje su za p?ele manje škodljive (npr. tiakloprid) i/ili imaju manji negativni utjecaj na okoliš i korisne organizme (npr. metoksifenzoid). U?inkovitost insekticida je najbolja kada se suzbijaju mlade gusjenice, odnosno kada se ova mjera poduzme na vrijeme, prije zna?ajnijih šteta na šimširu.

Tako?er, ovogodišnja iskustva su dokazala najbolju u?inkovitost primjenom mješavine dva insekticida iz razli?itih kemijskih skupina: npr. iz skupine neonikotinoida Calypso SC (0,03 %) (tiakloprid) + jedan sintetski piretroid, npr. Fastac 10 EC ili Direct 10 EC (0,02 %) (alfacipermetrin) ili Decis 2.5 EC (0,05 %) (deltametrin).

Tretiranja obavljati nave?er, ove skupine insekticida su osjetljive na visoke temperature, pa npr. pri +28°C ili više °C brzo gube djelotvornost.

Na gusjenica šimširova moljca su ove sezone slabiju djelotvornost pokazale djelatne tvari dimetoat (Rogor, Chromogor, Ritam, Perfekthion, Zagor, Sistemin E-40), imidakloprid (Confidor, Boxer, Rapid, Kohinor, Congo, Dali SL) i tiametoksam (Actara WG).

Komentari