Švicarski franak danas je dosegao rekordnu razinu u odnosu na hrvatsku kunu. Jedan franak od danas naime vrijedi čak 6,72 kune što je za čak 25 posto više u odnosu na kolovoz prošle godine.

Takva situacija potpuno je izbezumila i mnoge Varaždince koji su korisnici kredita u švicarskim francima. Rate kredita su im naime samo u proteklih godinu dana „skočile“ za više od 25%, a u odnosu na vrijeme kad su uzimali kredite, prije gospodarske krize, i za više od 40%.

- Kad sam uzimao kredit sredinom 2006. godine tečaj franka je bio oko 4,5 kune pa sami izračunajte koliko mi je porasla rata kredita. Mislim da ovaj slučaj najbolje pokazuje gramzivost i pohlepnost stranih banaka zato jer na ovaj način ostvaruju ogromni profit. Povećanje tečaja naime ide samo njima u korist i nisu spremni ni malo ići na ruku građanima – rekao nam je Tihomir Galevski, inače zaposlenik varaždinske tvrtke Cesta.

Slično razmišlja i poznati varaždinski ugostitelj Igor Belač, „vlasnik“ kredita u „švicarcima“ kojeg će morati otplaćivati još 15 godina.

- Živimo u katastrofalnoj banana državi. Nigdje na svijetu ovo nije moguće osim u Hrvatskoj. Banke samo grabe i grabe i grabe i nikad im nije dosta. Zamislite, cijela je država u krizi, samo oni ostvaruju profit i to ogromni profit. Čitao sam nešto i o ovom prijedlogu da se uvede mogućnost „balon“ kredita. To pak je još veći lopovluk od ovog koji je sad. Na taj način možeš biti vezan za banku generacijama i nikad nećeš moći otplatiti taj kredit. Kao da sam posudio novac od mafije, a ne od poslovne banke u jednoj demokratskoj državi – ističe Belač.

Mogućnost uvođenja takozvanih „balon“ kredita kao neslužbenu informaciju u današnjem broju donosi Jutarnji list.

Jutarnji piše da Vlada RH predlaže da se tečaj franka fiksira na 5,8 kuna, a razlika u tečaju da se knjiži do završetka otplate. Za povrat razlike banke bi dale novi kredit.

No, analitičari upozoravaju da je riječ o trenutnom rješenju koje je dugoročno nepovoljnije za korisnike kredita u toj valuti. Padne li franak ispod fiksirane razine imat će veću ratu kredita nego što bi ona bila prema tadašnjem tečaju. Bude li pak franak i dalje rastao ili se držao oko sadašnjih vrijednosti, na kraju otplate kredita dočekat će ih još jedan veliki dug, koji će morati vraćati novim kreditom.

Budu li u to vrijeme već u mirovini, dug ostaje njihovoj djeci i stoga balon kredite zovu još i kreditima za dvije generacije, piše Jutarnji list. Ostatak članka pročitajte OVDJE