Bivši načelnik općine Bednja Zlatko Koračević uskoro bi se mogao sjeti na čelo Hrvatske elektroprivrede (HEP), navodi Večernji list.

Iako se u vladi vapilo za kriznim menadžmentom za spas države, a već su počele i pripreme koje će im omogućiti plaće u rangu menadžera privatnih sektora, odabir vodstva javnih tvrtki pokazuje da se taj elitni poslovni sloj ipak bira ponajprije stranačkim bojama i osobnim vezama, navodi Večernji.

Koračević je samo jedno od imena u kadrovskoj križaljci koje Radimir Čačić i HNS postavljaju na visoke funkcije nakon pobjede na izborima.

HNS bi volio imati svoje ljude i u tvrtkama koje nisu pod direktnim nadzorom Čačića i njegovog resora. Tako se kao moguća nova čelnica Hrvatskih autocesta spominjala članica te stranke Alenka Čičin Šain, no ta bi tvrtka ipak trebala biti pod kontrolom SDP-a prenosi Večernji list.

Zlatko Koračević bio je načelnik općine Bednja, te zastupnik u Hrvatskom saboru od 2005. – 2008. godine.

>> Više na Večernji.hr

Naime,  ovaj proizvod registriran je oznakom zemljopisnog podrijetla, a riječ o prvom projektu takve vrste u Hrvatskoj gdje više županija, udruga i zadruga aktivno surađuje na istom cilju.

Između ostalog, na sastanku je kao slijedeći korak dogovorena promocija proizvoda (oznake) koja će se održati 24. veljače 2012. godine na području Krapinsko-zagorske županije, točnije na Vuglec-bregu.

Tamo će biti predstavljena jela od zagorskog purana uz mogućnost degustacije.

Također se raspravljalo i o mogućnostima budućeg poslovanja svih proizvođača u obliku jedinstvene zadruge.

Inače, „Meso zagorskog purana“ prvi je proizvod u kategoriji svježeg mesa u Republici Hrvatskoj s oznakom zemljopisnog porijekla, kojom se zaštićuju autohtoni proizvodi specifični za određeno zemljopisno područje s posebnim prehrambenim svojstvima i kvalitetom.

Time se doprinosi stvaranju identiteta i prepoznatljivosti proizvoda te uspješnijem konkuriranju na tržištu kao proizvod posebne vrijednosti.

Sastanku su nazočili župan Krapinsko zagorske županije mr.sc. Siniša Hajdaš Dončić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Varaždinske županije dr.sc. Dragutin Vincek, predstavnici Udruge uzgajivača Zagorskog purana Varaždinske županije, predstavnik Zadruge „Purek z Bednje“, članovi zadruge „Puran zagorskih bregi“, predstavnici Zagrebačke županije i predstavnici Agronomskog fakulteta.

U  okolnostima u kojima živi naša zemlja, u svojevrsnom stanju pripravnosti za „grčki scenarij“, prilično je hrabro dati obećanje da neće biti otpuštanja u javnom sektoru i to u vremenu kad se dnevno iz privatnog sektora na burzu rada prijavljuje skoro tisuću radnika.

Obećati kako se neće dirati u stečena prava zaposlenih u javnom sektoru, pa tako niti u prava koja proizlaze iz kolektivnih ugovora, je vrlo hrabro, a sa stanovišta ekonomske logike, naročito u neizvjesnosti i nesigurnosti cijelog svijeta, neodrživo. Prava je poruka svima u ovoj zemlji da će se prava, pa tako i radna mjesta u javnom sektoru, prilagođavati stanju i gospodarskoj situaciji u zemlji, te bezuvjetno prilagoditi poslovnim potrebama i funkcijama javne vlasti, uz nužno povećanje efikasnosti i učinkovitosti. Sve ostalo pomalo upućuje na političku neodlučnost kojoj smo bili svjedoci u posljednjih nekoliko godina, a posebno u ovih tri i pol krizne godine.

Razgovor o Zakonu o radu treba uvijek biti predmet rasprave Vlade, sindikata i poslodavaca. Kad se iz tih razgovora isključi bilo koji sudionik, otvara se prostor za nerazumijevanje i otpore. Razgovor o pravima iz rada, nikako ne smije biti samo predmet pogađanja Vlade s poslodavcima, ali niti sa sindikatima, posebno ne sa sindikatima koji dominiraju u javnom sektoru.

Hrvatskoj udruzi poslodavaca prirodnim se čini da je u vremenu krize potrebno prije svega razmišljati kako potaknuti gospodarstvo na novo zapošljavanje, na prilagođavanje novim okolnostima, i tu smatramo da ne postoji tema niti Zakon koji ne bi trebalo analizirati i ako treba promijeniti, ako može doprinjeti pozitivnom pomaku i boljitku.

Jer, sigurnost radnog mjesta ništa ne znači ako nema posla. Upravo zato HUP potiče dijalog sva tri socijalna partnera jer nema rješenja bez razgovora i odgovornog odnosa svih sudionika. U tim razgovorima poslodavci okupljeni u HUP-u nisu, niti žele zagovarati nikakve ultimativne i maksimalističke zahtjeve, već poticati na pronalaženje održivih i optimalnih rješenja, koje će pomoći gospodarstvu da preživi, da se sačuvaju radna mjesta, te da svjesni teške socijalne i gospodarske situacije, učine sve da se povećaju izgledi stotinama tisuća nezaposlenih da pronađu posao.

Jučerašnji razgovor između sindikata i Vlade, te obećanje Premijera da se, kao rezultat sastanka, neće mijenjati Zakon o radu na žalost nije bio doprinos u tom smjeru, već više pokušaj umirivanja sinidikalnih čelnika, posebno iz javnog sektora, koji su  uznemireni najavom uvođenja reda u javnoj potrošnji. Najavljeno smanjenje proračuna je dobar znak da se stvari kreću u dobrom smjeru i HUP će podržati svaku mjeru koja će dodatno rasteretiti gospodarstvo, odnosno direktno povećati konkurentnost.

Hrvatska nema drugog rješenja nego pronaći način rasta gospodarstva, jer to je jedini način kako ćemo povećati zaposlenost, povećati plaće, socijalna davanja i izaći iz krize, navodi se u priopćenju.

Izvor: profitiraj.hr

- Sve ovo što je rađeno u segmentu poreza nema velikog utjecaja na kreditni rejting, odnosno na procjenu kreditnog rejtinga. Nije MMF briga za PDV. Prihodovna strana proračuna nije toliko relevantna za procjenu kreditnog rejtinga, rashodna strana je najbitnija – komentirao je Lovrinčević.

- Najave idu u tom smjeru da jačaju uvjerenje da će kreditni rejting Hrvatske pasti, to znači da ćemo pasti sa BBB- u kategoriju “smeće- dodaje Lovrinčević i pojašnjava kako to znači rast kamatne stope, između ostalog.

Makroekonomist Ane Babić ne slaže se s njim, te je kazao kako ćemo tek vidjeti što će biti s našim kreditnim rejtingom, ali da nam pomaže to što smo rekli da Europi i smjernice fiskalne politike.

- Te smjernice daju nam određeni sigurnost da će likvidnost fiskalnog sustava bit u redu. Mi smo BBB- već dvadeset godina, ispod toga nećemo pasti. Jesmo li za junk status? Pa pogledajte pokazatelje Grčke, Mađarske, sve je to nekako relativno. Ja vjerujem da će nama kreditni rejting ostati BBB-, i to čak s neutralnim a možda i pozitivnim predznakom- kazao je Babić.

Izvor: index.hr

Uz posredovanje ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, zamjenice ministra Snježane Španjol te pomoćnice ministra Vesne Gantner Kuterovac dogovoreno je da Promemorija o otkupnoj cijeni  mlijeka u RH (prema kojoj se otkupna cijena određuje na temelju prosjeka otkupnih cijena mlijeka u zemljama članicama EU dostupnih u prethodna tri mjeseca preračunato u kune po srednjem tečaju HNB-a), ostaje i dalje na snazi do konačnog dogovora.

Obzirom da se i prerađivači i proizvođači nalaze u brojnim problemima u poslovanju, dogovoreno je kako je jedino kompromis, način da se dođe do zadovoljavajućeg rješenja te sačuvaju oba sektora.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina predložio je da prerađivači i proizvođači u idućih 30 dana dostave svoje pismene prijedloge mogućih rješenja vezano za problematiku otkupne cijene mlijeka.

Dogovoreno je također da se na sastanak za sedam dana pozovu i predstavnici trgovačkih lanaca – kao važna karika u lancu od proizvodnje do krajnjeg potrošača.

Ministarstvo će u idućem periodu sagledati cijelu problematiku proizvodnje mlijeka i tržišta krajnjih proizvoda u trgovini – od ulaznih inputa u proizvodnji, preko uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i problematike kontrole i inspekcija proizvoda na tržištu.

Izvor: mps.hr

Na danas održanoj sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke donesena je suglasnost s odlukom nadzornog odbora VABA banke iz Varaždina, čime je Stanko Kežman i službeno postao predsjednikom Uprave varaždinske banke.

Nadzorni odbor Vaba d.d banke Varaždin, još 1. prosinca 2011. godine donio je odluku o imenovanju Stanka Kežmana kandidatom za funkciju predsjednika Uprave Banke na period od 3 godine.

>> Stanko Kežman kandidat je za predsjednika uprave Vaba banke

Preuzimanje dužnosti predsjednika Uprave Banke podložno je dobivanju suglasnosti od strane Hrvatske narodne banke te je stoga,  Nadzorni odbor Vaba banke, 29.prosinca 2011. godine uputio Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za izdavanje takve suglasnosti.

Uz Vabu, potvrđeni su i novi (stari) predsednici uprava, te članovi uprava još četiri banke.

Branka Pleskalt, predsjednica Trgovačkog suda u Bjelovaru, potvrdila je stečajni plan bjelovarskog i zagrebačkog Peveca, piše Bjelovarac.hr

Plan među ostalim uključuje i pretvaranje potraživanja vjerovnika u suvlasničke udjele (dionice) tvrtke Pevec Zagreb d.d. koja će se osnovati sredinom ili najkasnije krajem ožujka.

Jedan je to od zadnjih koraka u dvogodišnjoj provedbi najvećeg stečaja od hrvatske neovisnosti, pri kojemu je stečajni upravitelj Darko Šket odabrao teži put, te umjesto rasprodaje stečajne imovine odabrao nastavak poslovanja.

Kao jedan od panelista na konferenciji „Javno-privatno partnerstvo – kanadsko iskustvo“ sudjelovao je i župan Varaždinske županije Predrag Štromar koji je, između ostalog, izrazio nadu da će projekti realizirani po ovom modelu uskoro zaživjeti i na državnom nivou.

- Uočio sam brojne sličnosti između kanadskog modela i onoga korištenog u Varaždinskoj županiji gdje je prema modelu javno-privatnog partnerstva obnovljena Županijska palača te su izgrađena ili dograđena 32 školska objekta – istaknuo je župan Štromar dodavši da mu je drago su naše znanje, iskustvo i ljudski kadrovi korisni.

Izrazio je nadu da će se ovakvi projekti uskoro implementirati na državnoj razini te osigurati novi investicijski zamah.

- Svojim ćemo savjetima nastojati pomoći koliko god možemo, što uostalom već intenzivno i činimo -  kazao je župan navodeći kako je JPP-om osigurano dodatnih 41.000 m2 u osnovnim i srednjim školama Varaždinske županije, zahvaljujući kojima danas gotovo svi učenici pohađaju jednosmjensku nastavu.

Na konferenciji su prezentirana prije svega kanadska, ali i hrvatska iskustva na području JPP-a te iskustva u široj regiji.

U pozdravnim govorima prisutnima su se obratili Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar gospodarstva, Nj.E. Edwin Loughlin, Veleposlanik Kanade u Republici Hrvatskoj te Kamilo Vrana, ravnatelj Agencije za javno-privatno partnerstvo.

Inače, javno-privatno partnerstvo u Kanadi smatra se jednim od najrazvijenijih i najuglednijih u svijetu s iskustvima u provedbi više od 150 projekata u 11 sektora, a obuhvaća različite infrastrukturne projekte.

- Tijekom ranih 1990-ih godina, Kanada je uspješno prebrodila izazov državnog duga s kakvim se trenutno suočavaju neke od zemalja Europe. Velikim dijelom tome je pripomogao upravo model javno-privatnog partnerstva. Znanjem i iskustvom kanadskih stručnjaka želimo pomoći drugima te smo uvjereni da i Hrvatska može imati značajne koristi od ovog mehanizma i time oživiti svoje gospodarstvo – izjavio je ovom prigodom Veleposlanik Kanade u Republici Hrvatskoj, Nj.E. Edwin Louglin.

Na samoj Konferenciji Agencija za JPP je predstavila i pokretanje JPP Foruma na kojem će se svi zainteresirani moći dodatno informirati o JPP modelu i projektima u Hrvatskoj.

Ministar financija Slavko Linić najavio je da od danas nema isplate neto plaća bez prethodno uplaćenih doprinosa za taj mjesec.

- Od danas neće biti moguće isplatiti neto plaću bez doprinosa – najavio je ministar financija Slavko Linić sinoć na HTV-u pojašnjavajući kako platni promet neće moći isplatiti plaću bez doprinosa, prenosi Index.hr.

- Postoji mogućnost da u slučaju potrebe razliku isplati bankarski sustav – rekao je Linić dodajući kako se ubuduće neće tolerirati neplaćanje duže od 60 dana.

Dok bi u teoriji ovakav model mogao i trebao funkcionirati, nije objašnjeno kako bi trebao raditi u stanju nelikvidnosti koje nije unaprijed riješeno, već je najavljeno “netoleriranje”.

Isplata plaća tek krajem mjeseca?

Što to konkretno znači – tvrtke koje bore s prihodima na mjesečnoj bazi a isplaćuju plaće zaposlenicima ranije u mjesecu, pa tek onda doprinose (pod uvjetom da to uistinu čine unutar mjeseca), odsad bi trebale promijeniti svoj sustav na štetu zaposlenika.

Takve tvrtke, umjesto da isplaćuju plaće ranije u mjesecu, bit će prisiljene umjesto plaća prvo uplatiti doprinose, a radnici će ipak pričekati naplatu tijekom mjeseca, odnosno, sve će ići u paketu kad će biti dovoljno novca za sve, ne samo za zaposlenike – već i za državu.

Vlada i Linić su tako velikom broju malih i srednjih poduzeća u ovakvom stanju opće nelikvidnosti dodatno pogoršale stanje, a naplatom doprinosa, koji iznose od 50 do gotovo 100 posto iznosa neto plaća, pa tek onda isplata plaća, velikom broju zaposlenika bit će prolongirana isplata plaća.

Što sa velikim dužnicima za doprinose

Također, nije jasno kako je Linić zamislio da će veliki sustavi, koji jedva preživaljavaju u ovakvim uvjetima a već ionako duguju za doprinose i po godinu i više dana, sad odjednom biti u prilici – pokriti sve doprinose, a onda i plaće.

Je li Linić krenuo rješavati probleme s krive strane, pokazat će već ovaj mjesec, a identifikator uspjeha ovakvog poteza moći će se vidjeti u – novčanicima radnika.

U istraživanju u kojem je sudjelovalo više od tisuću ispitanika tijekom prosinca 2011. najveći broj njih kao prvi izbor navelo je DM.
Poslovni planovi lanca za 2012. godinu, uključuju otvorenja desetak novih prodavaonica pa će se u skladu s tim primati i novi zaposlenici, doznaje Poslovni.hr

I plaća je jedan od načina na koji u DM-u motiviraju zaposlenike, a  u 2010./2011. ukupan prihod DM-a iznosio je 1,86 milijardi kuna uz dobit od 70 milijuna.

Gradonačelniku Varaždina Goranu Habušu i okupljenim novinarima projekt su u Črncu predstavili Miljenko Ernoić, predsjednik Uprave Razvojne agencije Sjever DAN i vlasnik OPG-a Danijel Vrček.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Vrček iz Varaždina bavi se prvenstveno uzgojem i  tovom svinja. U toj se proizvodnji kao sporedni produkt dobiva svinjski gnoj koji u kombinaciji s kukuruznom silažom predstavlja sirovinu za proizvodnju električne i toplinske energije.

Proizvodnja električne energije je djelatnost za čijim krajnjim proizvodom postoji stalna potražnja s rastućim trendom, a proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, predstavlja službeni prioritet Europske Unije i naše države.

Potreba za toplinskom energijom postoji u osnovnoj proizvodnji ovog OPG-a – uzgoju svinja tovljenika, što će supstituirati postojeće plinske energente i racionalizirati tu proizvodnju.

Sve to je bilo poticaj za ovaj projekt – izgradnju bioelektrane veličine 250 kWh. Naziv projekta je „Izgradnja i opremanje bioelektrane“.

Vrijednost ukupne investicije bez PDV-a je 7.742.598,57 kn, a vrijednost ukupne investicije s PDV-om iznosi 9.523.396,25 kn. Povrat ukupnog ulaganja ostvaruje se u 8. godini vijeka trajanja projekta.

Razvojna agencija Sjever DAN d.o.o. je u suradnji s investitorom OPG-om Vrček prijavila ovaj projekt na IPARD program mjeru 101 i ovih dana je potpisan Ugovor o dodijeli sredstava iz programa IPARD između OPG-a Vrček i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Očekivani povrat iznosi oko 3,6 milijuna kuna (gotovo pola milijuna €).

Do sada je Razvojna agencija prijavila 13 projekata iz programa IPARD ukupne vrijednosti 56.5 milijuna kuna (7.5 milijuna €). i koji su svi prihvaćeni od strane IPARD agencije, dok je jedan projekt u visokoj fazi pripreme za aplikaciju.

Očekivani povrat koji će prijavitelji ostvariti iznosi više od 27 milijuna kuna (3.6 milijuna €) što je značajno rasterećenje ukupne vrijednosti investicija za naše poduzetnike.

Temeljem uputa i dogovora s gradonačelnikom Miloradom Batinićem, gradski pročelnici u ivancu su odmah na početku nove radne godine počeli s pripremom i aktualiziranjem niza projekata za predstojeće kandidiranje na natječaje ministarstava, državnih i europskih fondova.

U tom cilju u petak je, 27. siječnja, u Gradskoj vijećnici održan sastanak i s predstavnicima županijske Agencije za razvoj (AZRA), piše Ivanec.hr

S njima je, među ostalim, dogovoreno da se mnoštvo ivanečkih projekata, koji su već uneseni u Županijsku razvojnu strategiju, aktualizira novim podacima o tome jesu li za njih izrađena idejna rješenja, glavni projekti, građevinske dozvole i drugo.

Njima će se dopuniti baza podataka, a koristit će i kao referentna baza za razne skupine korisnika.

Sajam će se održati pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Na Sajmu će se predstaviti oko 100 izlagača, a organizatori očekuju da će manifestaciju  posjetiti više od sedam tisuća posjetitelja iz Republike Hrvatske i okolnih država.

Suorganizatori Sajma su Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar i Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba.

Riječ je o projektu ukupne vrijednosti 9,5 milijuna kuna koji će dijelom biti sufinanciran sredstvima iz IPARD programa predpristupnog eurofonda.

Spomenuti projekt je prijavila Razvojna agencija Sjever DAN, a o detaljima izgradnje i opremanja bioelektrane  govorit će Dalibor Vrček,  vlasnik OPG-a, Miljenko Ernoić, predsjednik uprave Agencije DAN te Goran Habuš, gradonačelnik Grada Varaždina.

Mnogi Grci koji nemaju dovoljno novca opraštaju se od nakita i drugih dragocjenosti kako bi spojili kraj s krajem i platili nove poreze.

Očekivano ili ne, u državnim uredima zabilježili su pravu eksploziju u tom sektoru, piše Poslovni. hr

Čak 90 posto od 224 službeno registrirane zalagaonice otvoreno je tijekom prošle godine. Postoje i naznake da neke zalagaonice primaju ukradenu robu, naročito nakit.

Financijski stručnjaci tvrde da je ova vrst trgovanja ista kao i svaka druga – dio je legalan, a dio nije.

Odnosno, jedina razlika je u većoj vrijednosti otkupljenog zlata.

Stara tradicija vinarstva u Istri je početkom 90-ih proživjela renesansu koja još traje, navode Amerikanci, te ističu podrume Benvenuti, Clai, Kabola i onaj Franca Armana, piše suvremena.hr

Kabolina malvazija je, kažu, vrlo popularno vino koje izvrsno prija uz istarske specijalitete poput tartufa i ribljih jela.

U najnovijem izboru deset preporučenih turističkih destinacija, urednici Sherman’s Travela izdvojili su manje poznate vinske krajeve, smještene izvan uobičajenih ruta.

Čitatelje upućuju da će u njima otkriti novu generaciju vinara, izvanredne okuse i krajolike, a sve to uz znatno manje gužve.

Istodobno, priopćili su iz Turističke zajednice Istarske županije, Istra je predstavljena kao srcoliki poluotok, prošaran srednjovjekovnim naseljima na brežuljcima i slikovitim gradićima uz more.

Inače, internetski portal za putovanja Shermanstravel.com turistima koji putuju u Hrvatsku preporuča da posjete i grad Varaždin.

Prigodna sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji održana je u četvrtak, a uz članove, sjednici su nazočili i župan Međimurske županije Ivan Perhoč, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije Slavko Faltak, predstavnica Zavoda za zapošljavanje Područne služe Čakovec Nevenka Belak i  privremena pročelnica  Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integracije  Međimurske županije Barbara Marciuš.

Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji  i ovaj je put istaknulo  važnu ulogu učinkovitog socijalnog dijaloga  na svim razinama.  Članovi Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji smatraju da bi trebalo promijeniti status  Gospodarsko-socijalnog vijeća u smislu da ono nema samo savjetodavnu ulogu, već da njegove odluke, inicijative i zaključci budu i obvezujući.   

S obzirom na brojne gospodarske i socijalne teškoće  kao što su povećanje PDV, povećanje nezaposlenosti  i  drugo Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji traži od Vlade Republike Hrvatske da što prije  pokrene rad Gospodarsko-socijalnog vijeća na državnoj razini. Iako je ono oformljeno, do sada nije još održalo niti jednu sjednicu.

U svom radu Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji i dalje će ukazivati na sve probleme koji se javljaju u gospodarstvu i cjelokupnom društvu i uz učešće sva tri socijalna partnera pridonositi promicanju gospodarskih i socijalnih prava i interesa radnika i poslodavaca.  Pozivamo na suradnju sve  koji žele  pridonijeti  boljem radu Gospodarsko-socijalnog vijeća u međimurskoj županiji, a na dobrobit svim žitelja Međimurske županije.    

Dugotrajno iskustvo i tradicija socijalnog partnerstva u europskim zemljama i  postignuti rezultati primjer su da se do napretka ne dolazi lako, niti brzo, ali da bolji put od socijalnog dijaloga ne postoji.  Socijalni mir ne može se nametnuti, ali je moguće njegovo ostvarenje strpljivim i odgovornim dijalogom i naporom svakog socijalnog partnera.  Socijalni dijalog uključuje sve oblike pregovora između predstavnika vlade, poslodavaca i radnika o temama od zajedničkog interesa u svezi s gospodarskom i socijalnom politikom.

Vršitelj dužnosti predsjednika Zlatko Tkalčec uvodno je podsjetio kako je Udruga osnovana radi promicanja zajedničkih interesa njezinih članova te okupljanja poduzetnika i obrtnika u svrhu ostvarivanja njihovih poslovnih ciljeva te gospodarskog razvoja općine Nedelišće, pišu mnovine.biz

Govoreći o programskim aktivnostima u 2012. godini, rekao je kako su to uspostava sustava potpora i pomoći članovima Udruge u njihovim potrebama, partnerstvo s Općinom Nedelišće u provedbi Strateškog plana razvoja općine, zajednički nastupi na gospodarskim sajmovima, edukacija poduzetnika i obrtnika, izrada promotivnog materijala općine Nedelišće, uspostava sustava informiranja, razmjena iskustava i informacija te poslovno udruživanje.

Općinski načelnik Mladen Horvat istaknuo je kako Općina Nedelišće ima partnerski odnos s Udrugom te da se kroz organizaciju tog tipa foruma željelo reći tko što radi, te koje su želje i mogućnosti da bi se onda mogli organizirati tematski forumi.

Riječ je o međunarodnoj konferenciji koju zajednički organiziraju Agencija za javno-privatno partnerstvo i Veleposlanstvo Kanade u Republici Hrvatskoj, a zamišljena je kao forum na kojem će biti prezentirana prije svega kanadska, ali i hrvatska iskustva JPP-a te iskustva u široj regiji.

Naime, Javno-privatno partnerstvo u Kanadi smatra se jednim od najrazvijenijih i najuglednijih u svijetu s iskustvima u provedbi više od 150 projekata u 11 sektora, a obuhvaća različite infrastrukturne projekte.

Župan će govoriti u iskustvima Županije u području provođenju projekata javno-privatnim partnerstvom koji je bio apsolutna novost u Hrvatskoj, a kojim je Varaždinska županija snažno pokrenula val izgradnje i investicija na svome području.

Ovim je modelom u školstvo Varaždinske županije uloženo 300 milijuna kuna te je osigurano dodatnih 41 tisuću m2 u osnovnim i srednjim školama, a zahvaljujući izgradnji i dogradnji gotovo svi učenici pohađaju jednosmjensku nastavu.

U projekt javno-privatnog partnerstva Varaždinska županija ušla je ciljano, a sveukupno je prema modelu javno-privatnog partnerstva obnovljena Županijska palača te su izgrađena ili dograđena 32 školska objekta.

Tako je od ukupno 33 objekata, 10 novoizgrađenih dvorana, 19 dograđenih škola, jedna škola je novoizgrađena, a dvije su bile rekonstrukcije školskih dvorana u učionički prostor.

Prva investicija bila je obnova Županijske palače – što je inače prvi objekt u Hrvatskoj ostvaren putem modela Javno privatnog partnerstva – koja je otvorena u rujnu 2006., a posljednja je otvorena Prva gimnazija u rujnu 2009. godine.

Gospodarski barometar vodećeg švicarskog ekonomskog instituta KOF, koji ukazuje na očekivanu gospodarsku izvedbu u idućih približno šest mjeseci, spustio se u siječnju na minus 0,17 bodova, najnižu razinu od kolovoza 2009. godine, piše bankamagazine.hr

Analitičari iz Reutersove ankete u prosjeku su očekivali njegov pad na minus 0,05 bodova.

- Pokazatelj je puno slabiji no što se očekivalo, s obzirom da su pozitivne naznake da bi se potražnja mogla poboljšati u nekim susjednim zemljama-članicama EU-a, ponajprije u Njemačkoj, imale tek neznatnog utjecaja na švicarsko gospodarstvo zbog snažnog franka – tumači analitičar u Informa Global Marketsu Nikola Stephan.

Uzlet franka koji se temelji na većem okretanju ulagača švicarskoj valuti u potrazi za sigurnim utočištem u vrijeme eskalacije dužničke krize u eurozoni pogodio je pak dobit kompanija, smanjio marže izvoznika i ojačao pritiske na turistički sektor te alpske zemlje.

U pokušaju da izbjegne recesiju, Švicarska središnja banka (SNB) postavila je još početkom rujna granicu od 1,20 franaka za euro.

No, najnoviji bi podaci instituta KOF mogli potaknuti sindikate i političare da glasnije apeliraju na SNB da podigne još više tu granicu.