Poreza na banke neće biti, ali će one participirati u tzv. modelima A i B – novom modelu za poticanje stanogradnje, dogovoreno je na sastanku premijerke Jadranke Kosor s predstavnicima najvećih domaćih banaka. U novom modelu stanogradnje kamata za krajnje korisnike bit će 4,95 posto, procjena je da će se uz pomoć tog modela prodati ove godine 1000 stanova, a u slučaju da korisnik kredita ne bude mogao otplaćivati kredit zbog gubitka posla, jamstvo za otplatu preuzet će država na razdoblje do tri godine.

- S bankama neprestano pronalazimo modele za potporu gospodarstva. Ovaj model rezultirat će prodajom većeg broja stanova, a krajnja kamata za korisnika bit će 4,95 posto – rekla je premijerka.

Financiranje obrta

Dakle, bankari su na sebe preuzeli teret razlike u kamatama za oko jedan postotni bod s obzirom na to da je sadašnja prosječna kamata za stambene kredite 6,02 posto, dok je država na sebe preuzela jamstvo otplate. Detalji oko modela poticanja stanogradnje bit će poznati na današnjoj sjednici Vlade, a prema ranijim najavama odobravali bi se na 25 godina i uz najveću cijenu od 1900 eura za kvadrat stana. Razgovori će se nastaviti i oko sudjelovanja banaka u tzv. modelima A i B.

– Sljedeći tjedan počet će aukcije za model A, a na raspolaganju je 2,7 milijardi kuna – rekla je premijerka. Kroz taj model tvrtke će se sredstva koristiti za financiranje obrtnih i osnovnih sredstava, a korisnici kredita koristit će ga i za refinanciranje. Model B namijenjen je investicijama, a o poboljšanju tog modela tek se razgovara. Cilj je otvaranje novih radnih mjesta.

Poreza na banke neće biti – istaknula je premijerka te rekla kako o tome nije razgovarala s mađarskim kolegom Orbanom.

Potpora za ulazak u EU

Bankari su najavili i kako se ulaskom u Uniju može očekivati snažniji pad kamata. No, kako je istaknuo predsjednik uprave Raiffeisen banke Zdenko Adrović, trend pada kamate je već u tijeku, a nastavit će se i ove godine. Bankari su i podržali investicijske projekte Vlade, pri čemu je Adrović u ime bankara dodao kako će banke učiniti sve da projekti budu financirani.

– Sve ćemo učiniti da svaki normalan i racionalan projekt koji nam dođe na stol bude financiran – kazao je. Zanimljivo je da na sastanak nisu došli čelnici dviju najvećih banaka, Franjo Luković iz Zagrebačke banke i Božo Prka iz Privredne banke, nego članovi uprave banke.

Udio loših kredita mogao bi se povećati na 15 posto ove godine

Prema procjenama bankara udjel loših kredita u ukupnim kreditima mogao bi se ove godine povećati na 15 posto. Sada je taj udjel oko 10 do 12 posto. Zanimljivo je da smo prema udjelu loših kredita u Europi odmah iza Rumunjske, no u toj zemlji udjel loših kredita je u padu, dok kod nas taj udjel raste.